Bosna i Hercegovina

Geografski položaj

Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku, površine 51.129 km² koja na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, jugoistoku i jugozapadu s Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) koji se nalazi između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike geografske cjeline države, naseljeniju šumama i obradivim zemljištem na sjeveru i manju, krševitu Hercegovinu na jugu. Klima je pretežno kontinentalna.

Povijesni utjecaj

Kulturna, religijska i prirodna raznolikost na relativno malom prostoru Bosne i Hercegovine od samih početaka rezultira previranjima, ali i bogatstvom te tvori specifičan politički, ekonomski i kulturni prostor. Država Bosna naseljena je još u doba neolita. Tijekom svoje burne povijesti je pod utjecajem Bizanta, Mađarske te susjeda Hrvatske i Srbije. 1463. g. Bosna pada pod tursku vlast, a 1878. pod Austro-Ugarsku. Dana 28. lipnja 1914. u Sarajevu je ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, nakon čega započinje 1. svjetski rat.

Po završetku rata, a od 1918-1941. Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a od 1943. g. u sklopu SFRJ. Bosna i Hercegovina je proglasila suverenost u listopadu/oktobru 1991. godine, a 1992. je uslijedio referendum za razdruživanje od Jugoslavije. Nova ratna previranja započinju 1993., a završavaju 1995. Daytonskim sporazumom. Danas Bosnu i Hercegovinu sastavljaju dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te distrikt Brčko. Federacija BiH se nadalje dijeli na 10 kantona/županija.

Posebno zadovoljstvo predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim pogačama...

Karakteristike kuhinje

U Bosni i Hercegovini se pripremu hrane i pića pristupa s posebnom pažnjom i užitkom. Fast food gotovo ne postoji izuzevši ćevabdžinice i „buregdžinice,  a i oni bi se mogli tumačiti kao svojevrsna slow food okupljališta. 
Hrana u Bosni i Hercegovini se priprema polagano te se isto tako u njoj uživa uz obavezno dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, povrća i mliječnih prerađevina, a začini se koriste u umjerenim količinama.  Na ovim prostorima je običaj da se imaju tri obroka dnevno, a ručak je gotovo uvijek najobimniji u skladu sa mediteranskim navikama.

Uglavnom se pripremaju jela koje se pirjaju ili kuhaju ili peku u pećnici/pekari, a deserti, kafa/kava i žestica/ domaća rakija neizostavni su dio tog rituala. Posebno zadovoljstvo predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom,pršutom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim pogačama i uštipcima.

Tipične namirnice

• Povrće: kupus, patlidžani, rajčice/paradajiz, tikvice, luk, mahune/buranija, poriluk/prasa, paprike, krumpir, raštika, krastavci...
• Mliječni proizvodi: kajmak, kiselo mlijeko, pavlaka i vrhnje, sirevi (mladi sir, sir iz mijeha)...
• Meso:  piletina, janjetina, teletina/govedina/junetina, ovčetina, svinjetina
• Ribe: pastrve, šaran, som i druge riječne ribe te morska riba
• Voće: šljive, jabuke, kruške, dunje, trešnje, smokve, grožđe, šipak  jagode,  razno slatko, džemovi, domaći pekmez od šljiva, drijena/drena i dr.

Bosansko hercegovački specijaliteti

• Predjela: cicvare, popare, pura/ palenta sa kiselinom/ kiselim mlijekom i domaćim maslacem, domaće pogačice, uštipci,  hladne plate (pršut, sir, kajmak)  
• Čorbe:  begova, sarajevska, tarhana čorba, višegradska, starigradska, povrtna čorba, bosanski đuveč, bosnaski lonac, raštika, kiseli kupus sa suhim mesom, riblji brudet
• Ćevapi: hadžijski ćevapi, šiš ćevapi, pileći, teleći ćevapi te pljeskavice (punjene mladim sirom)
• Janjetina s ražnja, peka ispod sača
• Suhomesnati proizvodi: Dimljeno meso (pečenica, slanina/špek),  kobasice, sudžuk,  pršut
• Burek i pite - zeljanica, sirnica, krumpiruša/krumpirača, kljukuša, maslenica, pita od tikve/tikvenica (slatka i slana)
• Sarma (kiseli kupus), dolma ( paprika)  japrak (s listovima vinove loze ili raštikom)
• Sataraš, paprika punjena krumpirom, buranija/mahune, divlje zelje, kuke
• Musaka (tikvica, plavih patlidžana) i kvrguša, izlivač/ izlivak
• Pogače:  bosanska pogača, somun, đevrek, kukuruza, hercegovačka pogača ispod sača
• Baklave, hurmašice, tufahije, lokum, kadif, uštipci, krempite i šampite, starinski žuti kolač/ patišpanja, pite od jabuka i višanja, kolačiod griza, salčići, orahnjača
• Kafa/kava – u BIH se pije "domaća kafa" u pravilu u fildžanu s kockom šećera odnosno rahatlokumom
• Domaća piva: Sarajevsko, Tuzlansko,  Nektar, Hercegovačko
• Žestoka pića: šljivovica, kruškovača, dunjevača i loza, travarica dok je vinarska tradicija karakteristična za hercegovačko područje među kojima su najpoznatije autohtone sorte Blatina i Žilavka
• Likeri: višnja, orahovica/orahovača, kajsijevača

Bosanska kava odraz je bosanskog gurmanskog mentaliteta. Priprema kave počinje prženjem i mljevenjem. Tek potom se u blago zagrijanu metalnu posudu ili džezvu stavlja fino samljevena kava, na koju se dodaje zavrela voda. Džezva se potom stavlja na vruću ploču, promiješa i čeka da se digne do vrha džezve, odnosno napravi finu pjenicu. Kako bi talog (toz) pao na dno, dodaje se i nekoliko kapi hladne vode. Dno džezve mora biti šire, odnosno džezva se treba sužavati prema vrhu. Treba sačekati da se kava malo slegne i onda nam preostaje još samo kavu ili kako Bosanci kažu kafu/kahvu natočiti u fildžan i poslužiti na posebno kovanim poslužavnicima uz lokume s ružom ili orasima i čašom hladne izvorske vode. Naravno, mislili smo i na onaj "fildžan viška".

Za hercegovački pršut kažu da je potrebna posebna vještina kako bi se pripremio. Pravilan položaj sušnice, izloženost hladnom zimskim vjetru, pravilan izbor drveta koje se loži u sušnicama i pravilno čuvanje dio su tradicionalnih naputaka za pripremu. Hercegovački pršut posebnog  je okusa te u kombinaciji sa sirom iz mijeha svakom ljubitelju hrane prućit će neponovljiv  gastronomski užitak.

Leskovački roštilj  jedno od najpopularnijih jela u RS-u koji potiče sa Kavkaza. U Leskovac je stigao preko Turske, Grčke i Makedonije.  Na svom putu je postepeno gubio ovčije i jagnjeće/janjeće meso, kako se izvorno pripremao na kavkazu, a sve više uključivao svinjsko meso pečeno u komadima (ćevapi, pletenica, punjene svinjske vješalice).

Zanimljivosti

• Sarajevska Baščaršija
• Stari most u Mostaru
• Tvrđava Kastel u Banja Luci
• Neum na Jadranu
• Manastir Tvrdoš, Trebinje
• Blagaj, izvor rijeke Bune i Derviška tekija iz 16. st.
• Nacionalni Park Sutjeska
• Jajce, tvrđava
• Počitelj tvrđava i stari grad
• Skijaške destinacije – Jahorina,  Bjelašnica, Vlašić,  Kupres i Blidinje
• Travnik - rodno mjesto nobelovca Ive Andrića ( „Travnička kronika“)