Iako sirevi mogu biti bogati zasićenim masnoćama, soli i energijom, umjerena konzumacija do 30 g na dan je poželjna kako bi se unijeli kvalitetni proteini i kalcij.
Sir je namirnica bez koje puno nas ne može zamisliti dan, a kamoli da ga uopće ne uključe u svoju prehranu. Obzirom na zaista puno različitih vrsta sireva koje možemo naći na policama dućana, ali i kod raznih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, često se postavlja pitanje koji sirevi su najbolji, koje treba izbjegavati i na što treba obratiti pažnju prilikom konzumacije sireva.
Nutritivna vrijednost sira
Sir, ukoliko je kvalitetno proizveden, može biti visokovrijedna namirnica.
- bogat je proteinima
- sadrži značajne količine kalcija
- dobar je izvor cinka
- sadrži vitamine A i K
- pomaže zdravlju crijeva jer je fermentirana namirnica
Na što pripaziti prilikom konzumacije sireva?
Iako je sir nutritivno visokovrijedna namirnica, većina sireva sadrži visoke količine natrija. Stoga treba pripaziti sa unosom slanih sireva, a posebice one osobe koje pate od srčano-krvožilnih bolesti.
Što je kraća lista sastojaka na deklaraciji, to je sir nutritivno kvalitetniji i prihvatljiviji za konzumaciju.
Sirevi su bogati i mastima, pa su tako oni poput parmezana i gorgonzole masniji od recimo mozzarelle i svježeg kravljeg sira. Iako i svježi kravlji sir može biti bogat zasićenih masnoćama ovisno o načinu pripreme. Prekomjeran unos zasićenih masnoća može dovesti do srčano-krvožilnih bolesti.
Sirevi također sadrže laktozu, što može, ali i ne mora biti problem kod osoba intolerantnih na laktozu. Fermentacijom, a sir je fermentirana namirnica, se laktoza razgrađuje pa bi i oni intolerantni na laktozu mogli uživati u ovoj namirnici.
Koji sirevi su „najzdraviji“?
Iako u nutricionizmu ne volimo govoriti o zdravoj i nezdravoj hrani, pojedini sirevi su nutritivno prihvatljiviji od drugih. Najjednostavnije možda za zapamtiti - što je sir bjelije boje, to sadrži manje natrija i masnoća (s izuzetkom feta sira koji je po definiciji slani sir). Iako ni to nije uvijek pravilo tako da je najbolje čitati deklaracije proizvoda.Svježi kravlji sir uglavnom sadrži najmanje soli i zasićenih masnoća, a slijede ga:
- ricotta
- mozzarella
- polutvrdi sirevi
- meki i zreli sirevi
- plavi sirevi (npr. gorgonzola)
- tvrdi sirevi (npr. parmezan, paški sir)
Kvalitetni sirevi proizvedeni tradicionalnom recepturom su često i skupi baš zbog svoje kvalitete i načina pripreme pa stoga se danas na tržištu može sve više naći razne prerađevine koje da skoro i nemaju veze sa sirevima. Odnosno u načelu jesu sir, međutim nutritivno su značajno ispod kvalitete pravih sireva. Tu primjerice spadaju topljeni sirevi kakve možemo naći na nekvalitetnim pizzama i fast-foodovima.
Kako prepoznati „lažni“ sir?
Najjednostavnije – čitajući deklaracije. Ukratko – što manje sastojaka, to je sir kvalitetniji. Lažni sirevi imaju gotovo uvijek puno manje proteina i kalcija u odnosu na prave sireve. Također imaju i puno aditiva („E“ – brojeva). Često i imaju puno više zasićenih masnih kiselina i natrija međutim i neki punomasni sirevi su takvi pa možda to i nije najbolji kriterij za razlikovanje. Svakako treba voditi računa da se tzv. „lažni“ sir ne zamijeni sa veganskim sirevima koji su uglavnom pripremljeni od masnoća, posebice kokosove masti. Koliko sira smijemo konzumirati Iako je sir viskoproteinska kvalitetna namirnica koja svakako treba naći mjesto u prehrani ljudi, zbog svojeg sastava masti, energije i ponekad soli, preporuka je ograničiti unos na 30 grama dnevno.
:(Još nema komentara