Norveška

Geografski položaj

Norveška zauzima zapadni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom. Na zapadu i jugu Norveška graniči i s Norveškim i Sjevernim morem, dok Barentsovo more oplakuje njene sjeverne obale. Njen glavni grad je Oslo. Norveška se rasprostire na 324 000 km², odnosno s Jan Mayenom i Svalbardom 385 155 km². Broji nešto više od 4 500 000 stanovnika. Impresivna zemlja planina, fjordova i ledenjaka, izvornih ribarskih sela, bogate pomorske i vikinške prošlosti i aurore borealis u polarnim noćima. Posjetitelje ponajviše mami između svibnja i rujna.

Povijesni utjecaj

Prvi doseljenici u Norvešku su stigli prije više od 10 000 godina. Najveću slavu je Norveška doživjela za vremena Vikinga. Oni su kao veliki pomorci prvi preplovili Atlanski ocean i kolonizirali Grenland 982., a 1001. su čak dosegli obale Sjeverne Amerike. Godine 1537. Norveška je ušla u uniju s Danskom, pod švedsku vlasti pada 1814. a 1905. stječe nezavisnost.

Riba, bila ona sirova, soljena ili sušena, je "najnacionalnija" norveška namirnica.

Neutralni položaj zadržava tijekom svjetskih ratova, a od strane Njemaca Norveška je okupirana 1940.g. Godine 1960. pridružila se EFTI ( European Free Trade Association). Naftna nalazišta Sjevernog mora rezultirala su prosperitetom zemlje u 70-im godinama 20. stoljeća, a ta je pozicija s godinama samo jačala. Danas Norveška glasi kao jedna od zemalja s najvišim standardom na svijetu.

Karakteristike kuhinje

Većina norveških specijaliteta nastala je iz potrebe da se produži postojanost namirnica bez hladnjaka, a osnovne namirnice su: žitarice, ribe, meso i mliječni proizvodi. Norveška je zemlja malih modernih farmi i mliječnih proizvoda. Jedva 3% zemlje je kultivirano.

Riba je "najnacionalnija" norveška namirnica, specijalno ona sirova, soljena i sušena. Primjerice haringa, dimljeni losos, usoljeni i osušeni losos (gravlaks), pastrva, srdela, bakalar, list i druge. Pravo je zadovoljstvo kupiti direktno od ribara netom ulovljene ribe ili rakove. Uz sušenje i dimljenje, ribe se obrađuju dodatkom šećera, u octu i drugim kombinacijama.

Norveška je i jedan od najvećih konzumenata mlijeka i mliječnih proizvoda. Potrošnja mlijeka se procjenjuje na oko 150 litara po stanovniku godišnje. Norveško mlijeko se prerađuje u vrhunske proizvode: kiselo mlijeko, maslac, vrhnje, sireve i ostale mliječne proizvode. Poznati "ljuti" sir iz kravljeg mlijeka je gammelost ili gammalost. Smeđe-žute boje i zrele arome, njegova je osobitost kao i kod većine norveških proizvoda - može dugo nepromijenjen opstati izvan hladnjaka. Jarlsberg je čuveni polutvrdi, srednje masni sir s rupama. Kozji specijalitet je brunost, smeđi, slatki sir, a ništa manje nije poznat nigeitost, opet kozji sir, sladak, jak, s notom okusa po karamelu.

U usporedbi s drugim razvijenim zemljama u Norveškoj se konzumira relativno malo mesa. Egzotično je meso soba, sjevernoameričkog losa, jelena i jarebice. Najčešće se jede uz umak od vrhnja.U mesne specijalitete spadaju i razne kobasice, suho meso, slanina, fenalår ili suho ovčje stegno.

Ovčje i janjeće meso posebnog je okusa i zbog vrlo kvalitetne ispaše, a mnogi se norveški kulinarski znalci zaklinju da je njihova janjetina najbolja na svijetu. Skloni smo im povjerovati, ali ih usporediti i s nekim našim jelima gdje stada ovaca cijelo ljeto provode tumarajući prostranstvima jedući sočno samoniklo bilje i travu.
Suha ovčja rebra ili pinnekjøtt tradicionalno se jedu za Božić. Fårikål je kuhana janjetina sa zeljem i paprom.

Usprkos hladnoćama, a zahvaljujući staklenicima i plastenicima u Norveškoj je dostupno i povrće i voće inače osjetljivo na hladnoću. Od voća tu su jagode, kupine, borovnice, jabuke, šljive trešnje, kruške i dr. Najzastupljenije povrće je zelje, kinesko zelje, mrkva, luk, poriluk, cvjetača... Na hladnoću osjetljivije rajčice, krastavci i salata rastu u staklenicima.

Uz veliku potrošnju riba i mliječnih proizvoda i puno sirovih namirnica dobivenih soljenjem, sušenjem ili dimljenjem, Norvežani su navikli "marendu nositi od doma". Stoga u Norveškoj nije neobično vidjeti ni direktore kompanija koji iz torbe vade sendvič sa sirom, pancetom, jajima ili paštetom.

Norveške slastice ne zaostaju za izvrsnom kvalitetom ostalih namirnica. U poznate deserte se upisuju krafne, vafli i izvrsni sladoledi od vrhunskog norveškog mlijeka. Najstariji norveški desert, iz mlijeka, jaja i smeđeg šećera je gomme, a tradicionalni rømmegrøt jevrsta kaše iz vrhnja. Izvrsne su i norveške torte poput bløtkake - torte sa šumskim voćem i snøfriske - torte od mrkve. Lefse su slične palačinkama. Pripremaju se od krumpira, a ispržene se posipaju cimetom.

Norvežani obožavaju kavu i ona je nezaobilazan jutarnji napitak, koji je gotovo istisnuo nacionalno piće na bazi sirutke. Zemljopisni položaj Norveške ne pogoduje vinogradarstvu i vinarstvu, zato Norvežani, iako u njima uživaju, vina tek uvoze. Akevitt je norveška "žestica" destilirana iz krumpira ili žitarica aromatizirana kimom, ali i anisom, korijandorom i dr.

Moderna kuhinja

Moderna Norveška kuhinja oslanja se na tradicionalnu proizvodnju. Kulinarstvo je u Norveškoj više nego popularno, a norveški kuhari već su godinama u samom vrhu svjetske kulinarske elite plasirajući se na najbolje pozicije brojnih kulinarskih natjecanja. Gurmanski životni stil, ulaganje u prezentaciju, inovativni recepti i tradicionalne i organske namirnice dio su nove norveške kulinarske scene.

Travel tips

• Bergen, europski grad kulture 2000. godine i svjetskom baštinom od strane Unesco-a je odskočna daska za razgledavanje fjordova.
• Zaputite se na spektakularnu plovidbu Sognefjordom: 205 km dužine, 1308 m dubine i 2045 m visine.
• Upustite se u istraživanje znamenite vikinške kulture.
• Obavezan je obilazak Nordkappa, mitske najsjevernije točke Europe. Imate li sreće i zateknete li se tamo oko 5. svibnja ili 5. rujan imate najviše izgleda ugledati auroru borealis.
• Promatrajte kitove oko otoka Lofoten.
• S domaćinima ćete se uz norveški moći sporazumijevati i engleskim, njemačkim i francuskim jezikom.
• U Norveškoj uživajte u nesputanom novinarstvu. Naime 2007. Norveška je smještena na 2. mjesto od 169 zemalja prema Worldwide Press Freedom Index, reportera bez granica.