Post i današnja prehrana

Bez obzira na razloge i svrhu, gladovanje je nož s dvije oštrice što znači da se opetovanim kurama mršavljenja lako može "porezati". Gladovanje izaziva snažan stres za organizam pa je sasvim normalno da se on svim silama brani od toga. Svaki iole dobar poznavatelj prehrane reći će vam da je za učinkovito mršavljenje najvažnije - ne smijete biti gladni i tom pravilu se zapravo sve prilagođava. I dnevni red hranjenja (umjesto 3 klasična obroka, 5 manjih obroka) i količina obroka i konačno jelovnici. Nažalost, 80% korisnika dijetnih režima smatra da mora gladovati. Posve je druga priča gladovanje zbog neimaštine i bijede gdje se gladovanje ne može izbjeći.

Gladovanje kao metoda mršavljenja se ne preporučuje.

Gladovanje bilo koje vrste izaziva snažan stres koji pogađa sve tjelesne funkcije. Zapravo, gladovanje je vrlo restriktivna prehrana tijekom koje se dnevno unosi samo 200-800 kcal i zapravo prisiljava tijelo da okrene sklopku u tzv. "mod za preživljavanje" (starvation mode), a to u pravilu znači da je sve drugo isključeno osim funkcije mozga, održavanja energetske razine kao i sinteze hormona neophodnih za funkcioniranje tijela. Ta će sklopka zasigurno spustiti bazalni metabolizam na minimum. Računalnom terminologijom to bi značilo da ste u safe modu koji obavlja samo minimum funkcija da bi se sustav PC-a održavao u pogonu. Pod gladovanjem se zapravo podrazumijeva i krajnje malokalorična dijeta pa su i reakcije tijela vrlo slične. Funkcioniranje na pragu bazalnog metabolizma zahtijeva i manje energije pa se sve usporava. Istraživanjem je primjerice utvrđeno da se bazalni metabolizam tako može spustiti za 25-35%. Druga posljedica gladovanja je gubitak tjelesne težine najprije na račun zaliha sala, a kasnije na račun mišićne mase. Što je glad veća i što dulje traje, vide se veće posljedice na tijelu. Što se mišićna masa više troši kao izvor energije, pada bazalni metabolizam, a to postupno dovodi do usporavanja svih funkcija tijela. Nastaje faza somnolencije u kojoj se može dogoditi i smrtni ishod.

Nažalost, taj pad bazalnog metabolizma kao način obrane vitalnih funkcija u najvećem broju slučajeva ne razumiju ni proizvođači ekspresnih dijeta niti njihovi korisnici. Naime, čim se nakon takve restriktivne dijete počne normalno hraniti težina naglo raste jer se diže i bazalni metabolizam. Ne treba spominjati da je gladovanje kao metoda restrikcije kalorija izvrsna prilika da svoj organizam dovedete u deficit nekih najvažnijih hranjivih tvari, a prvenstveno esencijalnih aminokiselina i masnih kiselina. Prema tome korisnik gladovanja kao metode skidanja tjelesne težine, trebao bi osigurati mliječni protein iz arsenala body buildera i esencijalne masne kiseline u kapsulama, naravno uz vitamine i minerale. Čak ako redovno i pažljivo uzimate spomenute dodatke postoji mogućnost nastanka kratkoročnih i dugoročnih deficita koji će se tijekom vremena manifestirati na najrazličitije načine. Samo najvještiji "slimeri" će načiniti takav odnos hranjivih tvari da se ne dogodi neki ozbiljniji problem; odnos hranjivih tvari bi trebao biti UH 45-65%, proteini 15-20% i masti 20%. Još nešto, tko se odluči na gladovanje trebao bi znati da je važna postupnost, a nikako ne naglost. Naime, spuštanje kalorijskog unosa ne bi smjelo biti veće od 500 kcal/dnevno, što znači ako ste bili na potrošnji od 2500 kcal treba vam 4 dana dok ne dotaknete dno od 500 kcal. Ispod toga se ne preporučuje osobito ne na dulje vrijeme. Svakako je dobro da blizu vas bude i neki liječnik koji zna vaše namjere.

Glad je potreba za hranom i predstavlja normalno stanje koje se neprestano izmjenjuje sa sitosti.

Krize gladi treba rješavati malim dodacima smjese ugljikohidrata i proteina u odnosu 3:1 ili želeom od smjese glukomanana i oligo-fruktosaharida koji u vodi bubre, ali nemaju energiju.

Post ili nemrs starinski je običaj za "čišćenje" organizma i redovni dio pred uskršnje blagdane tj. u vrijeme korizme (četrdeset dana). To je nažalost već zaboravljena biblijska tradicija koju je pomalo izbrisao suvremeni potrošački mentalitet – kaže u svom uvodu članka poznati hrvatski endokrinolog prof. dr. V. Božikov. Gladovanje se još uvijek preporučuje kao redovna terapija.

U normalnim okolnostima kada se radi jedino o skidanju viška kilograma, gladovanje kao metoda mršavljenja se ne preporučuje jer može biti kontraproduktivna i lako može srušiti nade u veliki uspjeh. Tko god se pohvalio naglim mršavljenjem upražnjavajući metodu gladovanja kao oslonac, taj se gorko razočarao jer se težina vratila s "kamatama".. Koje su posljedice gladovanja? Uzet ćemo samo jedan svježi primjer iz službene američke statistike; srednji unos kalorija za žene na početku novog milenija iznosi 1600 kcal što je dosta ispod preporuke RDA koja iznosi 2200 kcal. Ako stvari stoje upravo tako, onda se ne treba čuditi činjenici koja kaže da postoji stalni deficit željeza i kalcija koji su neophodni za metabolizam žena koje mršave gladovanjem i da one zapravo plaćaju visoku cijenu u deficitu pojedinih hranjivih tvari. Ni ostale posljedice nisu male; dulje korištenje Atkinsove visokoproteinske dijete može dovesti do rapidnog gubitka kalcija, a ovo dovesti do povećanja rizika za rak debelog crijeva i osteoporozu.

Kada vam netko kaže da mršavi tempom od 5 kg tjedno – ne vjerujte! Kada vam netko nudi sjajnu dijetu koja bez truda i odricanja skida 10 kg mjesečno – ne vjerujte. Kada vam netko kaže da bez ikakvih posljedica gubi 30 i više kilograma – ne vjerujte! Zašto?  Mršavljenje je stres za organizam i njegovo normalno funkcioniranje ili ako hoćete, to je pravi udar na metabolizam. I kakva je reakcija tijela? Ono se brani i služi "trikovima" kako bi zadržalo postojeće stanje. A kad slučajno zapadnete u euforiju zbog "fantastičnih" rezultata, eto razočarenja jer tijelo postaje imperija koja uzvraća udarac i tjelesna težina se vraća natrag.

Glad je potreba za hranom i predstavlja normalno stanje koje se neprestano izmjenjuje sa sitosti. Hiperfagija i polifagija su varijante gladi pojačane sve do fokusiranja jedino na hranu i jedenje, a to onda može biti znak nekog bolesnog stanja. Ako želite mršavjeti, morate razlikovati apetit od stvarne gladi jer među njima postoji kvalitativna razlika. Želja za hranom (apetit) je prirođen i stalno se manifestira, a može se javiti primjerice pogledom na atraktivno aranžirane namirnice, pureću pečenku, kuhanu šunku itd. Prava glad se javlja svaka 3-4 sata pod uvjetom da se niste prejeli kod zadnjeg obroka. Što više hrane uzmete u želudac dulje će biti zatomljena glad. Ili preciznije što ta hrana ima više kalorija, dulje će trajati. Što to praktično znači; ako sam doručkovao u 8.30 u vrijednosti od 300 kcal ponovno ću biti gladan u 11.30. Ako tada umjesto objeda pojedem bananu i jogurt miran sam do 1230 kada mogu konačno ručati u vrijednosti od 500 kcal. Nakon toga sit sam sve do 18.30 kada je vrijeme za malu večeru. To je nekakav standardni ritam izmjene praznog i punog želuca, između gladi i sitosti. Čekamo na pojavu prave gladi između pojedinih obroka kako ne bi naš apetit poludio.

U odnosu na apetit, glad se prije zadovolji. Ako jedemo nakon neugodnog iskustva prave gladi, jedemo manje. Naš mozak kao da kaže: "Aha, hvala trebam, samo malo". Apetit je teže zadovoljiti; on kao da nam kaže – "To nije dovoljno, ja bih još malo". Dok naša stvarna glad znači potrebu, apetit znači želju, a potrebu je lakše zadovoljiti nego želju! Ako imate oštro oko ovo ćete lako provjeriti u svojoj obitelji gdje uvijek postoje i gladni i željni.

Ako ste nazočni jednoj kvalitetnoj večeri u restoranu, glavno jelo će utažiti vašu glad, a palačinke s orasima u vinskom šatou utažit će vašu želju. Naš apetit nastoji zadovoljiti želju za hranom zato što nismo stvarno gladni, ali smo ostali nezadovoljni. Još hrane znači pokrivanje nezadovoljstva. A mnogi ljudi su danas nezadovoljni i frustrirani. Flambiranje u restoranu nije postupak da zadovolji vašu glad, već vašu želju. Stalno nastojimo zadovoljiti naše želje, ali možda je ono što stvarno trebamo nešto sasvim drugo (pažnja, simpatija, povjerenje, nježnost). Svi oni koji žele mršavjeti trebali bi izvršiti poštenu samoanalizu pa bi našli odgovore na mnoga pitanja. Potrebno je dakle identificirati glad s jedne i želje s druge strane jer mnogi to uopće ne razlikuju. Nakon toga biste bili u stanju reći svom nezajažljivom apetitu NE, a gladi DA, a to bi onda značilo i početak jednog procesa koji se zove gubitak tjelesne težine.

Živimo u vrijeme kad jedno znanstveno saznanje ruši drugo; prije 30 godina smo mislili da je za dug život potrebna obilata i zdrava prehrana, danas pouzdano znamo da je obrnuto tj. provjereno pravilo jest – jedi manje, živi dulje! Pokazali su to  indijski jogiji, a potvrdila su i najnovija istraživanja provedena pri Joslin Diabetes Center Harward Medical School od strane dr. R. Kahna i njegovih suradnika. Istraživanje je objavljeno u elitnom znanstvenom časopisu Nature.