Sjedinjene Američke Države

Geografski položaj

je afroamerička verzija južnjačke kuhinje koja se priprema s posebnom ljubavlju koju ima majka kad hrani svoje dijete.

Sjedinjene Američke Države (SAD) naziv je za državu u Sjevernoj Americi. Na površini od 9.529.063 km² (po veličini četvrta država u svijetu) smjestilo se 50 saveznih država i jedan savezni distrikt. Glavni grad je Washington D.C., a među ostale veće gradove ubrajaju se New York, Los Angeles, Chicago, Houston, Philadelphia, San Diego, Detroit, Dallas, Phoenix i San Antonio.

Sastoji se od nižeg dijela na istoku i planinskog dijela na zapadu; istočni dio obuhvaća obalnu nizinu uz Atlantski ocean, gorje Appalachian i središnju nizinu između Stjenjaka sa zapadu i gorja Appalachian na istoku, a planinski se dio sastoji od Stjenjaka na istoku i zapadu te Kordiljera na zapadu, a između njih su kotline i visoki ravnjaci.

Klima je u najvećem dijelu kontinentalna, oko Meksičkog zaljeva suptropska, u planinskom pojasu planinska, a u primorju Atlantskog oceana oceanska.

Glavne rijeke su Connecticut, Hudson, Delaware, Potomac, St. Lawrence, Mississippi, Alabama, Brazos, Rio Grande, Yukon, Columbia, Colorado, Sacramento.

U proizvodnji i izvozu hrane SAD je prvi u svijetu.

Povijesni utjecaj

Pretpostavlja se da su sjevernoamerički kontinent otkrili Vikinzi oko 1000. godine, no Europljanima je postao poznat tek Kolumbovim otkrićem 1492. Kontinent naseljen Indijancima kolonizirali su najprije Španjolci, zatim Francuzi, Englezi, Nizozemci i Šveđani.

Do 1775. godine broj stanovnika popeo se na 2, 5 milijuna. Ekonomija se uglavnom zasnivala na poljoprivredi, osim na jugu na kojemu su na plantažama pamuka i duhana radili robovi iz Afrike, a Indijance su prognali na zapad. U 18. st. dolazi do brojnih ratova Francuza i Engleza koji su završeni Pariškim mirom 1763. Godine 1773. došlo je do tzv. "Bostonske čajanke"  sukoba Britanaca i američkih kolonista; sazvan je Kontinentalni kongres kojim se nastojalo suprotstaviti represivnim mjerama britanske uprave, a 1775. započeo je i rat za neovisnost.

Četvrtog srpnja 1776. objavljena je Deklaracija neovisnosti. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama, a 1787. za prvog je predsjednika izabran George Washington. Godine 1845. teritorij SAD-a povećan je Novim Meksikom i Kalifornijom, sve do Tihog oceana.

Suprotnosti između robovlasničkog Juga i industrijaliziranog Sjevera bile su razlogom izbijanja rata 1861. koji je završio 1865. pobjedom Sjevera. Godine 1867. od Rusije je kupljena Aljaska. SAD postaje prvom industrijskom zemljom svijeta.

U Prvom svjetskom ratu pridonosi pobjedi Antante. Godine 1929. nastaje velika gospodarska kriza koja prestaje zahvaljujući predsjedniku F.D. Rooseveltu i njegovim New Dealom.

U Drugom svjetskom ratu SAD je podržao Veliku Britaniju u borbi protiv nacizma i fašizma.

Karakteristike kuhinje

"Melting pot"

Ovaj slikoviti naziv najbolje opisuje stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država: "lonac u kojem se tope i miješaju različiti ljudi, običaji, kulture, rase, religije, pa tako i gastronomije iz svih dijelova svijeta". Američka kuhinja stoga je iznimno raznovrsna i ne može se svesti pod zajednički nazivnik, niti strogo definirati.

Ono na što danas mislimo kad spomenemo "američku kuhinju" prije svega je brza hrana: hamburgeri, pomfrit, pečena piletina, hot-dog, salata od krumpira, mesna štruca, uštipci, pita od jabuka te tradicionalna jela koja se jedu za određene prigode poput punjene purice, slatkog krumpira i umaka od brusnica.

Uvriježeno je mišljenje da dobar dio populacije - srednje i niže klase doslovce živi na brzoj hrani. To je uistinu tako, a domaća, kuhana hrana prava je rijetkost, iako ne znači da ne postoji.

Roštilj i čili, tipična kaubojska hrana, toliko je omiljena da se održavaju i godišnji čili festivali.

Regionalne kuhinje

Doseljenici su sa sobom donijeli i specijalitete zemalja iz kojih su došli, a vrijeme je pokazalo koja su jela postala općeprihvaćenima i omiljenima. Regionalne stilove kuhanja stvarale su etničke skupine prvih doseljenika, a njihovi su se recepti mijenjali i prilagođavali lokalnim i dostupnim namirnicama. To je ujedno i jedna od draži putovanja kroz SAD: u svakoj regiji očekuju vas drukčiji specijaliteti.

New England

Sjeveroistočni dio SAD-a, poznat pod imenom New England, poznat je po krepkim jelima nastalim prema receptima preuzetim od britanskih kolonijalaca te jelima od morskih plodova. Ovo je zemlja Brunswick variva, Yankee pečenki i bostonskoga graha.

Turistima se preporučuje i čuvena gusta juha od školjaka koja je popularnost stekla i u ostalim dijelovima Sjeverne Amerike te jastog iz Mainea kojeg na meniju imaju gotovo svi bolji restorani. Obalni gradovi poput Bostona i Providencea mjesta su u kojima će ljubitelji morskih plodova doći na svoje.

Središnji dio

Nijemci, Skandinavci, Istočnoeuropljani, Rusi, Britanci i Talijani i sve njihove kuhinje sudjelovale su u stvaranju jedinstvene kuhinje središnjeg dijela Sjeverne Amerike. Tradicija Europe i lokalne namirnice dosegnule su punu ljepotu kombinacijom s indijanskim umijećem pripreme hrane koja je jednostavna, ali hranjiva. Cornish pasties (mesne pite), različite vrste kruha, kolača, palačinki i pita, pastrva i morske ribe, variva, ukiseljeno povrće, pa čak i hrvatski specijalitet - sarma najspominjanija su jela ovog dijela SAD-a.

Nijemci su donijeli pivo, kiselo zelje, kobasice i salame te brojne vrste kruha, Skandinavci lutefisk (jelo od ribe), lefse (kruh od krumpira) i mesne kuglice; Mađari gulaš, a Talijani vještinu pravljenja sira. Hladnim i dugotrajnim zimama kuhari su se prilagodili i prikladnim čuvanjem namirnica: sušenjem mesa, kiseljenjem povrća, konzerviranjem voća i povrća.

Južnjačka kuhinja

Southern cooking ili down home southern cooking ime je za kuhinju jugoistočnih država SAD-a i ova kuhinja nije za osjetljive želuce. Nastala je po željama prekaljenih farmera kojima je za dobar rad i izdržljivost potrebna izdašna i hranjiva prehrana. Spomenimo samo da se bazira na hrani prženoj u dubokom ulju, masnim umacima i vrlo slatkim desertima i bit će vam jasno da je ovakva kuhinja raj za kolesterol. Elvis Presley, koji se kleo u domaću južnjačku kuhinju, i njegov obujam struka pravi su dokaz ovoj tvrdnji. Southern fried chicken (duboko pržena piletina) te deep-fried steak (goveđi odrezak pržen u dubokoj masnoći) poslužuju se s gustim bijelim umakom home-style gravy.

Južnjaci pokazuju i velike sklonosti prema roštilju. Za razliku od zapadnjaka, ne vole slatkasti okus umaka od rajčice, a na grillu najčešće završava komad svinjetine, osobito svinjska rebrica koja se najprije mariniraju, a zatim polako peku. Jela s roštilja jedu se uz svježe povrće, grašak i kukuruzni kruh. Pecan pie (pita od vrste oraha koja raste na jugu SAD-a), peach cobbler (kolač s breskvama), puding od banane i pita od slatkog krumpira neke su od najomiljenijih poslastica.

Soul food je afroamerička verzija južnjačke kuhinje: za nju se kaže da je pripremljena s posebnom ljubavlju koju ima majka kad hrani svoje dijete.

New Orleans i Cajun cooking

Jednostavna i puna arome Cajun (narod koji živi zapadno i južno od New Orleansa; francusko-kanadskog podrijetla) kuhinja priprema se u loncima od teškog, lijevanog željeza. Većina recepata sadrži začinski trio koji se sastoji od paprike, luka i celera.

Iako se nalazi u samom srcu juga, New Orleans se diči originalnom kuhinjom s dozom europskog štiha. Grad uz rijeku Mississippi nosi u sebi mješavinu španjolske i francuske kulture te kulture afričkih doseljenika. To je skladna mješavina lagane kreolske i francuske kuhinje, okusa intenziviranog afričkim i zapadnoindijskim začinima.

Riba ili odresci peku se na roštilju prekriveni slojevima papra, čilija i ostalih vatrenih začina. Jambalaya i gumbo začinjena su variva od mesa, kobasica i plodova mora. Specijaliteti: Creole bouillabaisse, shrimp rémoulade, okra beignets, pompano en papillote, chicken Rochambeau, wild goose cassoulet, terrapin stew.

Jugozapadni Tex-Mex

Na kuhinju jugozapadnih država najviše su utjecali Indijanci te rani španjolski doseljenici iz Meksika. Dostupne namirnice i meksički začini stvorili su kuhinju ovoga područja, čija je varijanta Tex-Mex, popularna u Texasu te duž meksičke granice.

Roštilj i čili, tipična kaubojska hrana, toliko je omiljena da se održavaju i godišnji čili festivali, a kuhar pobjednik dobiva nagradu za najbolji recept. Ljubitelji Tex-Mexa neće odbiti ni izvorne meksičke specijalitete poput nachosa, tacosa, burritosa i salse.

Kalifornijska kuhinja

E, ovdje smo već na zdravijem terenu. Obilje svježeg povrća, voća i morskih plodova uvjetuje i laganiju kuhinju. Raznoliki sastav stanovništva donio je sa sobom djeliće vlastitih nacionalnih kuhinja i u spoju s obiljem plodova prirode nastala je kalifornijska kuhinja.

Svježe namirnice začinjaju se neobičnim začinima; nemojte se iznenaditi serviraju li vam uz zelenu salatu s avokadom i narančom ljuti azijski umak s kikirikijem. Jede se dosta ribe s grilla koja se marinira u salsi i poslužuje s povrćem na kineski način i indijanskim prženim kruhom. Gotovo će svaka nacionalna kuhinja naći put do kalifornijske, začetnice avangardnog i eksperimentalnog kuhanja.

Fast Facts

Ime: United States of America (USA)
Površina: 9.63 milijuna km²
Stanovništvo: 290 milijuna
Glavni grad: Washington DC
Jezik: engleski, španjolski, indijanski
Religija: protestanti (56%), rimokatolici (28%), Židovi (2%), muslimani (1%)
Valuta: američki dolar ($)

Najatraktivniji događaji:

• Super Bowl: nogometni finale u drugoj polovici siječnja
• Mardi Gras u New Orleansu: u veljači ili ožujku
• St Patrick'S Day, naročito se slavi u New Yorku i Chicagu, sredinom ožujka
• Dan nezavisnosti (Independance Day): 4. srpnja
• Halloween: 31. listopada
• Dan zahvalnosti (Thanksgiving): četvrtog četvrtka u studenom