Možete li zamisliti hranu koja bi utažila sve dnevne potrebe za proteinima i vitaminima, koja bi mogla spriječiti alergije, ojačati imunološki sustav te pomoći kod regulacije krvnog tlaka i kolesterola. Postoji li zaista takva superhrana? Alga spirulina u posljednjih nekoliko godina sve više se koristi kao prehrambena namirnica te ju je svjetska zdravstvena organizacija proglasila superhranom budućnosti. Spirulina je vlaknasta modrozelena alga spiralnog oblika po čemu je i dobila naziv. Rasprostranjenost tih algi najveća je u područjima s visokom pH vrijednosti te velikom koncentracijom karbonata i bikarbonata koji pogoduju njihovu rastu. Ove alge koristili su i drevni Azteci koji su već tada prepoznali njihovu iznimno veliku nutritivnu vrijednost. Znamo kako naš planet postaje sve napučeniji i povećavaju se potrebe za hranom pa se spirulina sve češće uzgaja kao osnovna namirnica u zemljama trećeg svijeta.
MALA MODROZELENA ALGA
Spirulina je jedan od najstarijih organizama na Zemlji, koji se sastoji od jednostavnih stanica koje koriste svjetlo, toplinu, vodu i minerale za proizvodnju proteina, ugljikohidrata, vitamina i drugih vitalnih hranjivih tvari. Jestive modrozelene alge jedan su od najvažnijih izvora koncentrirane hrane na svijetu. Poznato je da je izvor svih osam esencijalnih aminokiselina, kao i deset od dvanaest neesencijalnih aminokiselina, beta karotena, minerala poput željeza, gama-linolenske kiseline i mnogih drugih hranjivih tvari. Štoviše, modrozelene alge imaju vrlo nisku koncentraciju masti i natrija te se mogu oduprijeti onečišćenju teškim metalima kao što je olovo. Za razliku od ostalih algi koji imaju čvrstu i teško probavljivu celuloznu stijenku, spirulina, kada je pravilno uzgajana, lako je probavljiva te ju u prehrani mogu koristiti i oni sa raznim želučanim bolestima.
BOGATSTVO DOBRIH SVOJSTAVA
Spirulina sadrži 60% bjelančevina, 18 aminokiselina te vitamine A, C, E, D i B. Zbog značajne količine vitamina B12 može pomoći u razvoju zdravog živčanog tkiva, ali i metabolizma svake stanice u organizmu. Od minerala sadrži kalij, kalcij, magnezij, željezo, natrij, fosfor, cink i selen. Jedna dnevna doza spiruline sadrži više željeza nego dvije šalice špinata. Bogata je i klorofilom, koji doprinosi boljoj krvnoj slici, uravnotežuje PH i pomaže izbacivanju toksina iz organizma. Poznato je da je spirulina najbogatiji izvor beta karotena – sadrži ga deset puta više nego mrkva. Istraživanja pokazuju da je beta karoten najučinkovitiji sastojak u borbi protiv slobodnih radikala koji oštećuju stanice, ubrzavaju starenje i povećavaju rizik od raka. Spirulina je vrlo učinkovita i protiv trovanja teškim metalima jer djeluje poput prirodnog kelata - kelirajući agensi vežu na sebe teške metale koji se potom izlučuju iz tijela. Korisna je i kod prekomjerne težine jer obuzdava glad i smanjuje razinu kolesterola. Blokira proizvodnju interleukina 4 koji sudjeluje u nastanku alergijskih reakcija. Ključna prednost spiruline je njezin zaista visok sadržaj i kvaliteta proteina. U razvijenim zemljama nije teško doći do kvalitetnog izvora proteina, no to se ne može reći za potpuno siromašne zemlje i za zemlje u razvoju. Neka istraživanja potvrdila su kako ova alga zahtijeva puno manje prostora i energije za proizvodnju iste količine proteina koje možemo dobiti prilikom uzgoja životinja.
BORBA PROTIV POTHRANJENOSTI
Sve veći broj pojedinaca i organizacija bavi se borbom protiv gladi u svijetu. U svjetlu novih činjenica o ovim iznimno hranjivim algama razvio se program protiv pothranjenosti u svijetu pa tako sve više država pokreće lokalnu proizvodnju ove namirnice u zemljama kojima to može značiti život ili smrt. Nakon što naraste, spirulina se sakuplja i oblikuje u gustu pastu koja se zatim suši, a nakon toga pakira u oblike poput tableta ili praška kako bi se mogla stavljati u kapsule. Za djecu posebno se prave i slatkiši koji su daleko od okusa i funkcije slatkiša koje konzumiraju djeca koja imaju dovoljno za jesti. Postoje razni programi koji potpomažu u financiranju uzgoja ovih algi, tako naprimjer kupnjom kapsula spiruline u nekim razvijenijim zemljama, određeni iznos se donira i reinvestira u program protiv pothranjesnoti i obuku ljudi za stvaranje novih poduzeća koja uzgajaju spiruline.
PREDNOSTI KOJE NADILAZE GRANICE
Sva do sad objavljena istraživanja podržavaju upotrebu spiruline kao način za poboljšanje zdravlja djece koja žive u lošim životnim uvjetima. Također, i ostali lokalni čimbenici, poput pristupa odgovarajućim sanitarnim uvjetima, igraju ključnu ulogu te se moraju popraviti kako bi upotreba spiruline bila u potpunosti učinkovita. Prema znanstvenicima koji se već dulje vrijeme bave proučavanjem i uzgojem ove alge, ona ne samo da pruža određene prehrambene dobrobiti, već može biti ključna kod ekonomske neovisnosti pojedinaca, a i cijelih zemalja, u ruralnim zajednicama. Konkretno, proizvodnja algi ojačava ekonomski položaj žene na selu jer je to vrlo stabilan posao koji se radi cijele godine i za koji dobivaju pravedno isplaćene plaće. Mnogi znanstvenici sugeriraju kako je nedostatak političke podrške crna mrlja u borbi protiv pothranjenosti u svijetu jer kako kažu, političari ne vide pothranjenu djecu kao buduće glasače i jednostavno problem gladi stavljaju u drugi plan. Spirulina nudi profiotabilan i ekološki prihvatljiv način proizvodnje što može biti prednost za lokalnu ruralnu ekonomiju, međutim dok se ne riješi glavni uzrok neravnomjerne distribucije hrane, spirulina će ostati među osnovnim namirnicama ljudi koji ionako već imaju dosta za jesti.
OSTALE DOBROBITI SPIRULINE
Osim u prehrambene svrhe, spirulina se sve češće koristi i u kozmetičkoj industriji. Kao što je više puta navedeno, spirulina sadrži velike koncentracije iznimno hranjivih tvari poput vitamina B. Također je i jedna od rijetkih prirodnih tvari koja sadrži gama-linolenske kiseline koja je vrlo rijetka masna kiselina za koju postoji mišljenje, no nije u potpunosti dokazano, da može spriječiti izbijanje akni i zadržati zdrav izgled kože. Sve više se koristi u pripravi različitih krema zbog svoje sposobnosti eliminacije toksina iz kože te zaštite od slobodnih radikala i na taj način sprječava prerano starenje i pojavu raka jer omogućuje ubrzano obnavljanje stanica kože. Istraživanjima se pokazalo da se upotrebom preparata dobivenih iz ovih algi može smanjiti pojavljivanje staračkih pjega i određenih osipa na koži.
Posljednjih godina, s početkom razvoja ideje interplanetarnih misija, javlja se potreba za razvojem samoodrživog sustava koji može održavati sve dnevne potrebe za hranom i vodom svih članova posade. Kao osnova samoodrživog sustava predlažu se tri biološke komponente: bakterije, alge i više biljke. Najbolji kandidati za samoodrživi sustav su upravo modrozelene alge zbog njihovog besprijekornog autotrofizma, njihovog jednostavnog i aseksualnog načina reprodukcije i i iznimno široke ekološke plastičnosti. Već se uzgajalo šezdesetak vrsta algi u zatvorenom sustavu, a najviše proučavana vrsta bila je Chlorella.
Jedan od glavnih nedostaka tih proučavanih algi bila je niska razina probavljivosti i niska koncentracija ugljikohidrata, kao i proteina, s obzirom na ljudske potrebe. U misiji koja bi omogućavala prehranu ljudima koji otkrivaju nova prostranstva upravo je spirulina ta koja bi mogla biti prva hrana na drugom planetu naseljenom ljudima.
:(Još nema komentara