Trend sirove hrane

Trend sirove hrane prvi se put pojavio sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća i još je uvijek jedan od najpoznatijih i najistaknutijih alternativnih načina prehrane čak i nakon četiri desetljeća.

Uključuje gotovo isključivo konzumaciju termički neobrađene, neprocesirane hrane pa s obzirom na vrstu življenja i prehrane, može uključivati konzumaciju voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, jaja, ribe, mesa i mliječnih proizvoda.

Sirova hrana povećava razinu energije i pomaže u gubitku kilograma.

Kod sirove prehrane bitno je da namirnice nisu procesirane na temperaturi iznad 40 – 49 °C. Naime, oni koji podupiru trend sirove hrane smatraju kako hrana obrađena na višim temperaturama od ovih gubi većinu hranjivih tvari i nutritivnih svojstava.

Smatra se kako konzumacija sirove hrane povećava razinu energije u organizmu, potpomaže gubitku kilograma te sprječava pojavu raznih bolesti.

Sirova je hrana vrlo često bez laktoze, glutena, aditiva i/ili šećera pa je stoga zanimljiva za konzumaciju i često je konzumiraju osobe oboljele od pojedinih gastrointestinalnih bolesti.

Iako postoje nepobitni dokazi kako je prehrana zasnovana poglavito na namirnicama biljnog podrijetla blagotvorna za zdravlje, zbog restriktivnosti prehrane sirovom hranom postoji znatan rizik od nedostatka pojedinih hranjivih tvari u organizmu poput vitamina B₁₂ i/ili omega-3 masnih kiselina, stoga se mora oprezno kontrolirati.

Salata sa sirom i grejpom

Također, današnji genetičari smatraju kako je ljudsko tijelo kroz tisućljeća evoluiralo tako da više ne posjeduje potrebne mehanizme za procesiranje u probavu isključivo sirove hrane te da prehrana koja se zasniva isključivo na sirovim namirnicama nije dobra za ljudsko zdravlje.

S druge strane, sirovi deserti predstavljaju zdraviju i poželjniju alternativu onim klasičnima jer se zbog nedostatka termičke obrade u njihovoj pripremi koriste razne tzv. supernamirnice poput orašastih plodova, sjemenki, sušenog voća, žitarica poput zobenih pahuljica odnosno kaše te svježeg voća. Slatkoća sirovih slastica dobiva se iz sušenog voća ili nektara sirove agave odnosno drugih prirodnih zaslađivača poput stevije. Važno je naglasiti kako se ne koriste umjetna sladila ili rafinirani šećer.

Mango hladni desert

Sirove su slastice također, za razliku od onih klasičnih, bogate prehrambenim vlaknima i drugim hranjivim tvarima, ali i energijom odnosno kalorijama, stoga ne treba pretjerivati u njihovu konzumiranju samo zato što su sirove. Dobra je strana sirovih slastica i to što se vrlo jednostavno pripremaju i većina se služi hladna, zbog čega su izvrsne u ljetnim mjesecima.